Na panel diskusiji „5G mreža – Pokretač digitalne transformacije Hrvatske“, o svojim investicijskim planovima i budućnosti, koju osigurava mreža nove generacije, govorili su: Boris Drilo – CTO Hrvatskog Telekoma, Branimir Marić – CTO A1 Hrvatska, Nenad Šlibar – CTO Telemach Hrvatska te Boris Markoja – član Uprave Markoja d.o.o.
Boris Drilo, CTO Hrvatskog Telekoma naglasio je da su hrvatske mobilne mreže jedne od najboljih u Europi i upravo je zbog toga potrebno puno napora da ih telekomi zadrže na toj razini, međutim otvorio je i temu koja tišti sve telekome, a to su veliki pritisci nastali uslijed inflacije i poskupljenja električne energije, a predstavljaju izazov za tempo investicija i volumen investicija u bližoj budućnosti.
„Cilj razvoja, a to je 5G mreža posvuda, ovisi o investicijskom potencijalu operatora. 5G će konzumirati značajno više električne energije u odnosu na postojeće mreže, a mi smo suočeni s nepovoljnim kretanjima na tržištu. Jako smo oprezni oko podizanja cijena za korisnike, no suočavamo se s velikim pritiskom zbog povećanih troškova najamnina, električne energije”, istaknuo je Drilo pa dodao da je po broju baznih stanica Hrvatska ispred drugih te da smo jedna od tri zemlje Europe, koja je licencirala nove frekvencijske pojaseve.
U tom je kontekstu naglasio da su telekomi zainteresirani za snažna ulaganja, ali i da je ključno u srednjem roku zadržati pozitivni momentum koji se stvorio oko razvoja mreže nove generacije. Istaknuo je da je podatkovni promet u posljednjem desetljeću porastao 10 puta te da su ulaganja u infrastrukturu plasirana kako bi se zadržala kvaliteta korisničke usluge, koja je u Hrvatskoj na zavidnoj razini u odnosu na ostatak svijeta, o čemu svjedoče i brojne nagrade globalnih analitičkih kuća.
O povećanim troškovima govorio je i Branimir Marić, CTO A1 Hrvatska, koji ističe da se cijena električne energije u posljednjih nekoliko mjeseci više nego učetverostručila. Ipak istaknuo je da je svaki operator u Hrvatskoj spreman na velika ulaganja i u optiku i u 5G mrežu. Tako Marić očekuje da će svaki operator u Hrvatskoj uložiti barem 100 milijuna eura direktno u infrastrukturu, a tim investicijama valja pridodati još stotine milijuna eura za svjetlovodne kabele.
Izazov će biti razvoj infrastrukture u ruralnim područjima s obzirom na to da su zbog manje naseljenosti ulaganja po stanovniku višestruko veća nego u gradovima. Boris Markoja, član Uprave Markoja d.o.o. istaknuo je da je cilj ponuditi stabilan pristup mreži nove generacije po prihvatljivim cijenama, a da su u tom dijelu ključne potpore iz Europske Unije.
„Cijene za stanovnike ruralnih područja morale bi biti sumjerljive ili jednake cijenama u urbanim područjima gdje je investicija po pretplatniku bitno niža. Zato uz potpore iz EU fondova i lokalne jedinice trebaju pružiti podršku kroz odobrenja korištenja postojeće infrastrukture ulagačima u telekomunikacijsku infrastrukturu na ruralnim lokacijama”, istaknuo je Markoja. Kad je riječ o implementaciji 5G tehnologije i 5G infrastrukturi vrlo je važno naglasiti, dodaje, da svi trebamo razmišljati o održivom razvoju.
„Bitno je novu infrastrukturu graditi prema 5E načelima: energija – pri čemu moramo voditi računa o efikasnom korištenju; ekonomija – odnosno da se novi dijelovi infrastrukture grada tako da ulaganja budu ekonomski opravdana; ekologija – da vodimo brigu o zemlji; estetika – da se novi dijelovi mreže što bolje stope s okolišem te etika – da osiguramo da svi imaju pristup internetu te da u izgradnji mreže nikome ne načinimo zlo. Poštujući ovih 5E dobar dio lokacija mogao bi se pokriti s ekološki prihvatljivim materijalima, a tu prije svega govorimo o povratku industrijski laminiranog drveta, kao nosača infrastrukture”, zaključio je Markoja.
„Stotine milijuna eura ulaganja trebale bi polučiti povrate ne samo u telekomunikacijskom sektoru nego u cijelom gospodarstvu, ali multiplikativni učinci ovise o vrhu piramide, istaknuo je CTO Telemach Hrvatska, Nenad Šlibar.
„Neke procjene kažu da će se uslijed investicija u digitalizaciju BDP na razini Europske Unije podići za 100 milijardi eura, a samo u Hrvatskoj procjene pozitivnog doprinosa 5G tehnologije u idućih deset godina procjenjuju se na 1,5 do 15 milijardi eura. Koliki će zaista biti ovisi o ICT industriji, ali i o krajnjim korisnicima naročito u javnom sektoru poput zdravstva o čijoj reformi ovisi hoće li iskoristiti ovu priliku”, pojasnio je Šlibar.
A prilike za razvoj su ogromne, složni su svi vodeći ljudi telekoma jer nas u budućnosti čeka svijet umreženih uređaja, ljudi, u potpunosti premrežen internetom, a nove tehnologije i usluge mogle bi u potpunosti promijeniti navike i način života prosječnog čovjeka.
Tako je Boris Drilo istaknuo da vjeruje potencijal promijenjene stvarnosti, koja bi mogla promijeniti način na koji živimo te dodaje da HT već sada gradi infrastrukturu koja će omogućiti puni razvoj meta-svijeta i IOT-a.
„Generacija rođena nakon 2008. je native generacija Metaverzuma, a to je i generacija za koju gradimo sljedeću fazu 5G tehnologija. Kreirat će se usluge i rješenja koja će u potpunosti razviti potencijal 5G mreže, kao što je to bilo i kod 4G mreže, koja je bila pretpostavka za eksploziju aplikacija i uporabe pametnih mobilnih telefona”, kazao je Drilo istaknuvši da još nemamo prave aplikacije bazirane na 5G mreži i takozvanu „killer aplikaciju“, koja će označiti prekretnicu u načinu korištenja mreže i umrežavanju svih stvari i uređaja.
Da smo korak do cilja u kontekstu razvoja punog potencijala drži i Marić, koji ističe da još čekamo potez koji će umrežiti stotine tisuća uređaja i napraviti pravi iskorak, kojeg 5G infrastruktura omogućuje.
„5G je evolucijska tehnologija i nastavlja se na vrlo uspješan 4G. Sada je u tijeku opća digitalizacija društva i ljudi koji ne znaju koristiti Internet su djelomično isključeni iz društva. Pred nama je pak razvoj Interneta stvari i broj umreženih uređaja po kućanstvu se sve više povećava. Trenutno smo na 5 i 10 umreženih uređaja po kućanstvu, a ne tako daleko u budućnosti svako će kućanstvo imati 50 do 100 spojenih uređaja”, kazao je Marić pa dodao da je 5G tek prva faza umrežavanja.
Iza 5G dolazi 6G a s tom generacijom 6G slijedi povećanje spektralne efikasnosti, korištenje puno širih frekvencijskih pojaseva i povećanje broja uređaja koji su uvezani, pojasnio je.
„Za sada nemamo ideju što on zaista donosi, a ja mislim da idemo u kompletno umreženi planet i vjerojatno neće postojati nijedan kutak zemlje koji neće biti umrežen”, zaključio je Marić.
Takva umreženost i robotiziranost usluga će pak donijeti brojne prednosti, uvjeren je Nenad Šlibar koji ističe da upravo u državama poput Hrvatske digitalizacija može donijeti rast kvalitete života ljudima u ruralnim područjima. Tako naglašava da je veliki potencijal u primjeni 5G tehnologija u zdravstvu kroz liječenje na daljinu i zdravstvene konzultacije od čega najveću korist upravo mogu imati ljudi koji žive izvan gradova, odnosno kojima su najkvalitetniji liječnici udaljeni.
„Umjetna inteligencija ne nastaje sama po sebi nego inputom čovjeka stoga se na toj tehnologiji i kroz obradu ogromne količine podataka mogu razviti nove usluge koje služe čovjeku i pomažu mu da živi bolje”, zaključio je Šlibar.
Za kraj panel diskusije domaćin konferencije Boris Markoja istaknuo je da tehnologija mora služiti čovjeku, a i da će u budućnosti biti jako važno podvući crtu stvarnog i virtualnog života, što će svakoj sljedećoj generaciji biti sve teže.
„Što se tehnologije tiče, budućnost je ograničena samo našom maštom. Na tržištu će uskoro postojati usluge za koje danas mislimo da nemaju korisnike, a vrlo brzo će se stvoriti, a postojat će i korisnici koji ne znaju za sve usluge koje postoje, a uskoro će ih trebati. Za današnje generacije važno je da im omogućimo normalan život uz onoliko korištenja tehnologije koliko su spremni svladati u sve kraćem i kraćem vremenskom roku, obzirom na vrlo brz razvoj tehnologije”, zaključio je Markoja.
